Međunarodni dan bijelog štapa
Međunarodni dan bijelog štapa se svake godine obilježava 15. listopada od 1964. godine, kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine pa se tako Hrvatska priključila zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.
Kretanje uz pomoć bijelog (dugog) štapa predstavlja osnovnu tehniku orijentacije i kretanja slijepih osoba u prostoru. Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap doista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.
Željeli bismo iskoristiti ovu priliku kako bismo vas informirali, obavijestili i podsjetili o postojanju i značenju Međunarodnog dana bijelog štapa. Sljepoća nije bolest, ali je stanje. I to, nažalost, stanje o kojem većina ljudi niti ne razmišlja dok se direktno s njim ne suoči.
Kao i kod svih ljudi, među članovima udruga slijepih postoje oni koji su samostalniji i koji ne dozvoljavaju da ih njihovo stanje spriječi u uživanju u životu punim plućima, kao i oni koji nemaju samopouzdanja i strah ih je. Strah ih je mraka, strah ih je života, strah ih je izaći iz poznata četiri zida i strah ih je da će ih drugi ljudi prosuditi, osuditi i nazvati raznim imenima.
Na našim ulicama nema mnogo ljudi s bijelim štapom. To ne znači da nema ljudi kojima je bijeli štap potreban. Predsjednik Udruga slijepih Bjelovar Dražen Kokotić ističe kako udruga broji 146 članova. Vaših sugrađana. Osoba koje su većinom starije životne dobi i kojima je najčešće potrebna samo lijepa riječ, razumijevanje i povremena ruka vodilja. Osoba koje većinom žive na samom rubu egzistencije jer su njihova prava i mogućnosti, osigurana u drugim državama Europske unije putem inkluzivnog doplatka, još uvijek na razini socijalne skrbi, a udruge koje o njihovim potrebama skrbe su prepuštene tržišnoj utakmici za i onako oskudna sredstva lokalnih i državnog proračuna.
Dan bijelog štapa je međunarodni dan čiji je cilj podići svijest u cijelom društvu o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, kao i obavezama zajednice prema njima. Slijepim osobama nije potrebno sažaljenje već osiguranje mogućnosti da ravnopravno sudjeluju u svim aktivnostima koje su u njihovoj mogućnosti i u mogućnosti zajednice. Naša udruga već godinama sustavno radi na povećanju broja aktivnosti koje provodimo za i sa svojim članovima te na povećanju događaja koje samostalno organiziramo za zajednicu.
Međunarodni dan bijelog štapa je prilika da se posveti potrebna pozornost slijepim osobama, odnosno upoznavanju društvene zajednice sa specifičnim potrebama i načinima funkcioniranja slijepih te ukaže na probleme i izazove o kojima je potrebno govoriti, a neki od njih su:
1. SUSTAVNO FINANCIRANJE UDRUGA I SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM
lako udruge osoba s invaliditetom preuzimaju ključne segmente podrške i pomoći osobama s invaliditetom, koje državne institucije ne pokrivaju u dostatnoj mjeri ili uopće ne pokrivaju, ne postoji sustavno financiranje i izdvajanje kao udruga od posebnog značaja za RH. Konkretno, udruge slijepih u Hrvatskoj pružaju socijalne usluge videćeg pratitelja, asistenta u nastavi, osobnog asistenta, pomoći u kući, poludnevnog boravka, različite rehabilitacijske programe, psiho-socijalnu podršku, izradu udžbenika za slijepe i slabovidne učenike i mnoge druge aktivnosti.
Stalna neizvjesnost i nedostatak sustavnog financiranja negativno se odražavaju upravo na same osobe s invaliditetom, kojima je podrška ključna s aspekta ostvarivanja osnovnih ljudskih prava, a zajamčena nizom nacionalnih i međunarodnih akata, uključujući UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.
Budući da sadašnji način financiranja očigledno nije održiv u smislu osiguranja osnovnih prava osobama s invaliditetom, zalažemo se za izdvajanje udruga osoba s invaliditetom kao udruga od posebnog značaja za RH, prema europskom modelu reprezentativnih udruga.
2. INKLUZIVNI DOPLATAK
Kompenzacijski novac kojim bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene sljepoćom, što znači osigurale asistenciju i usluge drugih osoba, te nabavile potrebna pomagala bez kojih ne mogu samostalno funkcionirati, a višestruko su skuplja od onih koje koriste videće osobe. Trenutni iznos koji slijepe osobe ostvaruju u Hrvatskoj najmanji je u Europi.
Tijekom 2017. godine na sastancima s predstavnicima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku redovito se govorilo o potrebi i važnosti izrade Zakona o inkluzivnom dodatku, kao jedinog zakona koji bi regulirao prava svih osoba s invaliditetom na naknadu koja bi omogućila dostojanstven život i ravnopravno uključivanje u život zajednice. U listopadu 2017. godine na sjednici Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom osnovana je radna skupina koja je trebala aktivno raditi na pripremama po pitanju spomenutog zakona. Unatoč tome, radna skupina se od osnivanja nije sastala niti aktivno radila na Zakonu o inkluzivnom dodatku.
3. PRIJEDLOG ZAKONA O BRAILLEOVOM PISMU
Dosadašnji odnos prema pravu slijepih osoba na pristup obrazovanju i informacijama otkriva izrazito nerazumijevanje i diskriminaciju, što se ogleda u načinu financiranja školskih udžbenika i drugih radnih materijala kroz projekte, nasuprot sustavnom osiguravanju pristupačnih formata.
Stoga je hrvatski savez slijepih izradio prijedlog Zakona o Brailleevom pismu, kao preduvjet sustava koji će slijepim osobama osigurati pristupačne udžbenike i druge publikacije, kako bismo bili ravnopravni građani i imali jednake mogućnosti pristupa obrazovanju, zapošljavanju i svim drugim aspektima društva.
| 
